Predstavljena knjiga “Against modern football”

U varaždinskoj gradskoj knjižnici ‘Metel Ožegović’ u petak, 14. veljače, održano je predstavljanje knjige “Against Modern Football – Understanding clubs founded and operated by supporters”, odnosno u prijevodu – “Protiv modernog nogometa – razumijevanje kako funkcioniraju klubovi osnovani i vođeni od navijača”.
Pomalo neobično da jedan nogometni klub organizira promociju knjige u knjižnici, ali nije neobično kada se zna sve što Varteks predstavlja i sve što je napravio.
Bila je ovo ujedno i svojevrsna svjetska premijera ove knjige, a radi se zapravo o znanstvenom radu, stručnom, sociološkom djelu, pisanom na engleskom jeziku. Knjiga će se moći i posuditi u varaždinskoj knjižnici, a svi koji žele mogu je kupiti na internetu, putem sljedećeg linka: https://www.routledge.com/Against-Modern-Football-Understanding-Clubs-Founded-and-Operated-by-Supporters/Perasovic-Brandt-Mustapic/p/book/9781032805405?srsltid=AfmBOooWex8bp4ozCysCRn0htKb44Vdz6bzQrne_ha-QMZ4qUspNq1lZ
Autori knjige iz Hrvatske, Benjamin Perasović i Marko Mustapić, zaposlenici su Instituta Ivo Pilar, obojica doktori znanosti i obojica s bogatim iskustvom u proučavanju supkultura. Poznati i kao autori brojnih studija navijačkih grupa, obojica su se uključila i u rad Hajduka, čiji su dugogodišnji navijači. Obojica su bili članovi Nadzornog odbora kluba, a Perasović bio i predsjednik.
Što se tiče Christiana Brandta, on je istraživanje radio u sklopu Sveučilišta u Bayreuthu. I on je doktor znanosti, a iza sebe ima već jednu uredničku knjigu za istog izdavača, “Football Fans, Rivalry and Cooperation”.
Nažalost, radi bolesti u obitelji, Mustapić nije mogao doći na predstavljanje, a samo predstavljanje moderirao je Marko Breljak, bivši sportski novinar i poznati medijski djelatnik.
Istraživanja su provođena neovisno jedna od drugih, Perasović i Mustapić provodili su istraživanja Varteksa zasebno od istraživanja koje je Brandt radio s HFC Falkeom, ali usporedbu su radili zajedno, što je bilo olakšano zato što su koristili isti softver za obradu podataka iz kvalitativnih istraživanja – Nvivo.
Upoznali su se na jednoj od socioloških konferencija, a kasnije su došli i na ideju da usporede istraživanja i nalaze, što je i rezultiralo knjigom.
U uvodu su autori pojasnili termin “Against Modern Football” i kada i zašto se javlja taj pojam te koje su različitosti i sličnosti u klubovima koji su nastali kao odraz revolta.
Navijači su prisiljeni na osnivanje klubova
Naglasio je kako se protesti izražavaju na različite načine. Od slogana, bojkota, peticija, građanskog neposluha, zaustavljanja automobila na prometnicama.
- Najradikalniji i najpoznatiji te najznačajniji oblik protesta je kada navijači razočarani komercijalizacijom osnivaju vlastite klubove – istaknuo je Perasović.
U svijetu su najpoznatiji primjeri FC United of Manchester, kao i Austria Salzburg, oba kluba osnovana 2005. godine. Najpoznatiji hrvatski primjer svakako je NK Varteks, osnovan 2011. godine. Također treba spomenuti i Zagreb 041, osnovan nakon Varteksa, koji je također AMF klub. Razlog osnivanja Varteksa nije bila pretjerana komercijalizacija, a u knjizi se ističu tri glavna razloga: promjena imena, namještanje utakmica te bankrot kluba. Uz, naravno, standardno nerazumijevanje i slabu ili nikakvu komunikaciju s navijačima.
Gost iz Njemačke pojasnio je i razloge osnivanja kluba HFC Falke, kojeg je on proučavao. Radi se o klubu iz Hamburga, kluba koji su osnovali navijači Hamburger SV-a, nezadovoljni radom kluba i kontinuiranim zanemarivanjem navijača. Istraživanje je trajalo nešto više od dvije godine.
- Kao što znate, većina klubova u Njemačkoj tradicionalno je godinama bila u vlasništvu navijača. Stanje se nešto počelo mijenjati, klubovi su počeli prodavati udjele, a 2014. godine HSV je bio tek jedan od pet klubova koji je ostao u 100-postotnom vlasništvu navijača. I Uprava kluba je poželjela prodati, i jedan dio navijača se pobunio i odlučili su osnovati svoj klub, a to je bio Falke – istaknuo je Brandt.
Kao i svi klubovi osnovani od strane navijača, klub ima početni entuzijazam na početku, a potom se javljaju prvi problemi, vezani za prihodovanje kluba, kao i dileme koje muče navijače i gdje je ta granica koja se ne smije prijeći.

Umjesto kotlovine i gemišta, White Stonesi morali u ‘maricu’
Istraživanje u Varaždinu, koje su provodili Mustapić i Perasović, također je bilo iznimno živopisno.
- Zamislite scenu kada na utakmicu u neko selo pored Varaždina, tamo su ljudi, spremili su gemište, kotlovinu, ugodna atmosfera, kad ono dolaze dvije policijske marice, pretres i frka. Čini se čovjeku kao neki Alan Ford, i odjednom se sprovode White Stonesi, umjesto da se podruže, još bi se i potrošilo na šanku. To su gotovo nadrealne scene, ali nas ne čude jer proučavamo društvo i društvene pokrete, pa su nam nažalost normalne – istaknuo je Perasović te spomenuo i neke dodatne zgode i nezgode koje su im se dogodile tijekom dvogodišnjeg istraživanja.
Unatoč svim razlikama, članovi pokreta imaju gotovo identične emocije prema tim stvarima.
- Postoje brojne sličnosti i razlike. Naravno da je velika razlika između Varteksa i Falkea, jer se radi o velikim razlikama u političkom, ekonomskom, društvenom kontekstu. Ali najvrijedniji nalaz je da ima puno više sličnosti nego razlika – kazao je Perasović.
AMF senzibilitet – jedinstvena emocija prisutna kod velikog broja navijača
- Jedan od najvećih nalaza ove knjige jest da postoji nešto što možemo nazvati AMF senzibilitet. I da je to nešto što navijači osjećaju, zajedničko za dva kluba koja smo promatrali. I to je nešto što pronalazimo i kod klubova koji su simboli modernog nogometa. Odnosno neovisno o kojem se klubu radi. To čak mogu osjećati i navijači ovih najvećih klubova, a u konačnici to je i rezultiralo bojkotom i nepokretanjem tzv. Lige bogatih – istaknuo je Perasović.
Na njega se nadovezao njemački kolega.
- Razlika je bila naravno u tom odnosu s bivšim klubom. Navijači Varteksa žele na neki način nastaviti stari klub. Imaju i isto ime, pjevaju i stare pjesme. U slučaju Falkea su morali kreirati sve novo, i logo i pjesme. Što se tiče sličnosti, osim senzibiliteta, tu je i cijeli niz praktičnih stvari kod osnivanja kluba. Slični izazovi, pronalazak terena, nekoliko seljenja, stalno nove prigode i seljenja. Izazovi s traženjem volontera, odrađivanjem posla – istaknuo je Brandt.
AMF klub – novi termin za klubove poput Varteksa
Njihovi navijači dijele taj senzibilitet i tvrde da će ga pokazati na ovaj ili onaj način, pa možda i u žestokim demonstracijama, ako se opet bude forsirala Liga bogatih. Taj AMF senzibilitet je tu i prisutan je, samo se nekad vidi, kada su akcije. Ljudi i u svojem svakodnevnom životu, odlaskom na utakmice, obnavljaju taj AMF senzibilitet.
- Drugi veliki nalaz ove knjige jest svakako i termin AMF klub. Bilo je i nekih naziva, poput fenix klub, breakaway klub ili 50+1 klub, ali upravo AMF klub bi bio najbolji naziv za ove klubove. To je neka distinkcija od navijački klub, jer to su u nekoj mjeri i svi klubovi koji nemaju privatnog vlasnika, to bi mogla biti i Barcelona recimo – ističe Perasović.
Varteks je apsolutna avangarda u Hrvatskoj, a i šire
Što se pak tiče Varteksa, on ima svoje značajno mjesto u nizu tih AMF klubova.
- U Hrvatskoj nema sličnog kluba, tu je Varteks apsolutna avangarda. Zajedno sa svim tim ljudima koji žele vratiti izvorne vrijednosti nogometa. Nije mala stvar u jednoj Hrvatskoj, ako ti možeš biti transparentan. Ako možeš pošteno raditi svoj posao. To je velika stvar. Varteks može postati uzor ljudima. Velika je stvar kada ti možeš postati zvijezda, dijeliti autograme, ali oni nakon utakmice piju pivo s navijačima i ponašaju se kao navijači – kazao je Perasović.
Autori u knjizi posebno ističu da su AMF klubovi, pa i Varteks, zadržali jednu crtu pripadnosti zajednici. Te stvari su samo naizgled male, ali zapravo i nisu male, jer to su svijetli primjeri koji mogu voditi ljude dalje. Tijekom boravka u Varaždinu autori su bili i na utakmici Varteksa i Koprivnice, a posjetili su i novi stadion u Hrašćici te se oduševili novom tribinom, na mjestu gdje prije par godina nije bilo ništa.
Navijači Varteksa su kreirali svoj jedinstveni ‘slobodan’ teritorij
U knjizi se u svojem zaključku ističe da je osnivanje kluba na AMF principima i vrijednostima veliki korak naprijed, dokaz da se stvarno može živjeti svoje vrijednosti i ozbiljno promišljati te zaštiti vlastiti identitet i ono do čega nam je stalo, ako su oni ugroženi. Navijači Falkea i Varteksa su tvrdili da nisu imali izbora.
Naravno, uvijek se može i birati drugačije, ali osnivanje kluba je kao i osnivanje komune, postajanje vegetarijancem, spaljivanje regrutacijskog poziva, spaljivanje hidžaba ili članske karte neke organizacije, stranačke iskaznice ili nečega što nas je izdalo.
- To je kao kreiranje svoje zone, teritorija koji je privremeno slobodan, to je i potvrda važnosti življenja u skladu sa životnim vrijednostima, identitetom i emocijama. Ali to nije samo srednji prst svakome i svačemu što im se nađe na putu. Umjesto toga, oni stvaraju alternativne i potpuno nove prakse u njihovom klubu, temeljene na specifičnim vrijednostima. Ponekad se radi toga mogu naći i u paradoksalnim situacijama pa prilagode svoje prakse zahtjevima nogometa i uspjehu unutar svog sustava. Ipak, slijedeći svoje paradigme odbijanjem prodaje vlastite duše, oni kreiraju jedinstveno iskustvo slobode i autentičnosti i poručujem da ustrajete na svojem putu – istaknuo je Benjamin Perasović.